ensr
ensr

O nama

National Park Sutjeska

Nacionalni Park Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska je najstariji i najveći nacionalni park u BiH  koji je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser Bosne i Hercegovine. Obuhvata područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić (2386 m- najviši vrh u BiH), Volujaka, Vučeva i Zelengore. Zahvaljujući izvanrednim prirodnim vrijednostima i njihovoj očuvanosti NP Sutjeska je od 2000. godine uvršten u II kategoriju IUCN-a (Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara). NP Sutjeska je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoistočne Evrope. Cijelo područje Parka odlikuje izuzetna ljepota i raznolikost oblika pejzaža – od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, planinskih pašnjaka do visokih planinskih masiva. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera „gorskih očiju“, a ono što također karakteriše ovo područje su duboki kanjoni Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka bogatih potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači i rijetkih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske. U samom srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (1434 ha), najočuvanija i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je od osnivanja nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija čovjeka. Na području nacionalnog parka Sutjeska nalaze se i mnogobrojni spomenici starije i novije istorije.

O Nacionalnom parku Sutjeska90%
ULOGA NACIONALNIH PARKOVA100%
OSNIVANJE PARKA85%
Posebno lovište „Zelengora”90%
Granice NP Sutjeska90%
Važniji datumi90%
  • „Ekološka svijest“
  • uređena zakonima prirode
  • zaštita prirodnih procesa
  • posjetioci koji prihvataju pravila parka
  • očuvanje prirode
  • prirodne i kulturno-istorijske vrednosti
  • naučnici i stručnjaci iz različitih oblasti
  • zaštita prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti.
0+
Posjetioci
0
Projekti
0
Radnih sati
0
Planinara

ULOGA NACIONALNIH PARKOVA

U procesu stvaranja i razvijanja „ekološke svijesti“, nacionalni parkovi imaju veoma značajnu ulogu, ne samo zbog uloge u zaštiti prirodnog naslijeđa, već posebno na planu informisanja i edukacije.

U nacionalnim parkovima u najvećoj mjeri vladaju zakoni prirode. Parkovi su osnovani da bi se štitila prirodna dinamika jednog prostora. Rađanje, rast i umiranje – vječni prirodni ciklus tu može jasno biti viđen, a ljudi mogu iznova otkrivati njegove zakone. Nacionalni parkovi štite prirodno, kao i kulturno-istorijsko naslijeđe, za sadašnje i buduće generacije. Najvažnije zadatak nacionalnih parkova je zaštita prirodnih procesa. Mada je osnovna uloga nacionalnih parkova zaštita, oni ne isključuju ljude. Naprotiv,  dobrodošli su posjetioci koji prihvataju pravila parka i shvataju važnost i potrebu zaštite. U parku možete osjetiti prirodu svim svojim čulima i razvijati duboku, ličnu vezu sa prirodom, tako važnu za razumijevanje složenih prirodnih procesa. Uporedo sa očuvanjem prirode, edukacija je jedan od najvažnijih zadataka nacionalnih parkova.

Nema sumnje da se pri odlučivanju da se ovo područje proglasi nacionalnim parkom poštovao princip objektivnog i stručnog izbora prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti, koje bi trebale biti stavljene pod taj vid zašt

ite.

Također, kroz razvoj parka zahvaljujući zainteresovanosti naučnika i stručnjaka iz raznih oblasti, definisane su metode zaštite, stručno i naučno zasnovane.

Konačno, utvrđena je politika kompleksnog upravljanja tj. adekvatna zaštita prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti.

O Nacionalnom parku

Nacionalni park „Sutjeska“ s pravom nosi epitet bisera Republike Srpske. Najstariji i najveći nacionalni park u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini prostire se na 16.052,34 ha, a više od 66 odsto pokriveno je šumama, dok ostatak čine livade, pašnjaci i goleti. Park obuhvata široko planinsko područje na tromeđi Bosne i Hercegovine i Crne Gore, oivičen je rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, a nadvijaju ga planinski masivi Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.  Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić (2.386 m.n.v.), nalazi se na području Parka. Upravo zbog ljepote svojih vrijednosti i činjenice da se radi o netaknutoj prirodi, ovaj nacionalni park 2000. godine dospio je u II kategorijiu IUCN-a (Odjeljenja UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara). Nacionalni park „Sutjeska“ čuva  najraznovrsniji kompleks ekosistema u BiH, koji je i jedan od najosebujnijih na prostorima jugoistočne Evrope. U srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (1.434 ha), najočuvanija i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je od osnivanja Nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija i uplitanje čovjeka. Na jednom području ljubitelji prirodnih ljepota mogu vidjeti sve što požele – od pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, planinskih pašnjaka do visokih planinskig masiva. Na Zelengori se nalazi osam glečerskih jezera, poznatih „gorskih očiju“, a tu su i impozantni kanjoni Sutjeske, Hrčavke, Jabučnice, bistrih planinskih rijeka koje su bogate potočnom pastrmkom. Veoma je dragocjen i bogat fond divljači, kao i rijetkih biljnih vrsta, od koji su mnoge endemske. Na području Nacionalnog parka nalaze se i mnogobrojni spomenici starije i novije istorije. Bitka na Sutjesci (Peta ofanziva, „Operacija Schwarz“) dešavala se od 15. maja do 15. juna na prostorima Crne Gore, istočne Hercegovine i istočne Bosne, a završne i najkrvavije borbe odigrale su se na području rijeke Sutjeske i planinama koje je okružuju. U spomen na tu veliku bitku, na Tjentištu je izgrađen memorijalni kompleks, čiji je centralni dio monumentalni spomenik, koji je izgradio akademski vajar Miodrag Živković, kao i spomen-kuća Bitke na Sutjesci, arhitektonsko remek djelo beogradskog arhitekte Ranka Radovića. Nacionalnim parkom „Sutjeska“ upravlja Javna ustanova Nacionalni park „Sutjeska“, sa sjedištem na Tjentištu. Član je EUROPARC-a.

OSNIVANJE PARKA

Nacionalni park Sutjeska ( NPS ) je osnovan Zakonom o proglašenju Nacionalnog parka Sutjeska koji je usvojila Republička skupština 13. januara 1962. godine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br.5/62, 09.februar 1962).Nacionalni park Sutjeska proglašen je javnim preduzećem od strane Vlade Republike Srpske odlukom br.02-1064/96,17. avgusta 1996. godine u Trebinju (reg.br.1-1272-00).

NPS je nezavisno, legalno tijelo sa sjedištem na Tjentištu. Uključen je u IUCN, međunarodnu listu nacionalnih parkova.

Naučna i obrazovna vrijednost drevne šume Perućice, koja se nalazi unutar Parka poznata je još od 1956. godine, a Park je pod zaštitom UNESCO-a. Razvoj NPS-a u prošlosti uglavnom je bio baziran na istorijskim događajima iz II Svjetskog rata. U spomen bitke na Sutjesci, 60-ih godina u i oko Parka podignuti su brojni spomenici. Na Tjentištu je 1971. godine podignut memorijalni kompleks.

U NPS-u kao i u njegovoj okolini postoji veliki broj arheoloških nalazišta, etničkih i istorijskih obilježja.Ovo kulturno-istorijsko naslijeđe pruža uvid u povezanost prirode i ljudske kulture.

Posebno lovište „Zelengora”

Posebno lovište “Zelengora” se prostire na površini od 53.240 ha. U lovištu „Zelengora“, kojim upravlja Nacionalni Park Sutjeska, vrši se uzgoj, zaštita i uzgojni odstrel divljači, medvjeda, divlje svinje, divokoze, srne i tetrijeba. Lovište je veličine 53.700 ha i prostire se na jednom od najatraktivnijih dijelova Bosne i Hercegovine.
Fauna Parka je veoma bogata i raznovrsna, počevši od velikog broja beskičmenjaka, posebno iz reda leptira (Lepidoptera), vodozemaca, gmizavaca i riba, 36 vrsta i 18 familija sisara, te mnogobrojnih vrsta ptica.
Rijeke Sutjeska, Hrčavka i Jabušnica, kao i neka jezera Zelengore, bogata su ribom, posebno potočnom pastrmkom, a ribolov na ovim rijekama i jezerima je istinsko zadovoljstvo za sve ljubitelje tog sporta.

Granice NP Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska prostire se na područjima opština Foča i Gacko, ukupne površine od 17.350 ha i obuhvata zaštićeno područje Sutjeske, strogi prirodni rezervat Perućica, dijelove planina Maglić, Volujak i Zelengora. Granica nacionalnog parka Sutjeska počinje na Magliću, kota 2.386, na granici Republike Srpske i Republike Crne Gore, te ide ovom granicom preko kote 1.759 do kote 1.515, odakle preko Rujevca i kote 1.577 izlazi na kotu 1.405, te putem na Ždrijelo, istočno od kote 1.510. Od ovog mjesta, idući izohipsama, izlazi na kotu 1.100, ostavljajući Glasinac izvan nacionalnog parka i dalje, izohipsama na Kikalo, te pored sela Mrkalja, ostavljajući ga izvan nacionalnog parka, dolazi na Sutjesku do mjesta Poda, gdje utiče rijeka Hrčavka u Sutjesku. Odatle granica ide Hrčavkom do Velikog lakta, odakle obuhvatajući Jelovac i Treskavac izlazi na kotu 1.529, dalje ide pravo na trigonometar 1.871 (Velika Košuta), zatim preko kote 1.801 (Mala Košuta), obuhvatajući Vrbničke kolibe, dolazi na kotu 1.622, te dalje, obuhvatajući Bijelo i Crno jezero, dolazi na kotu 1.134. Odatle se granica penje na kotu 1.696, zahvatajući jezero pod Orlovcem preko kote 1.441, dolazi na kotu 1.821 (Stog) i kotu 1.835 (Borovno brdo). Od Borovna brda granica se spušta na kotu 1.517, te dalje ide potokom Jabušnicom sve do njenog utoka u Sutjesku kod mjesta Sastavci, kota 854. Od ovog mjesta ostavljajući selo Grab izvan nacionalnog parka, granica se penje prema trigonometru 1.136 (Slavno brdo), te odatle preko kote 1.325 dolazi na kotu 1.481, zatim na kotu 2.112 i izbija na trigonometar 2.294 (Studenac), na granicu Republike Srpske i Republike Crne Gore, odatle tačno granicom između republika izlazi na početnu tačku Maglić, kota 2.386.

Važniji datumi

17. maja 1952. godine
Vlada NR Bosne i Hercegovine donosi Odluku o izdvajanju Perućice (1.234 ha) „iz redovnog šumarskog gospodarenja, kao šumarski objekat potreban naučnim istraživanjima i nastavi“.

03. juna 1954. godine
Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine područje Perućice uvećano za 200 ha (1.434 ha) „stavlja se pod zaštitu države kao prirodni rezervat“.

1958. godine
Izgrađena Spomen kosturnica na Tjentištu, u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci 3.301-og borca sa Sutjeske.

05. septembra 1971. godine
Svečano otkriven monumentalni spomenik, rad Miodraga Živkovića.

27.jula 1975. godine
Otvorena spomen kuća bitke na Sutjesci, djelo Ranka Radovića.

eyJtYXBfb3B0aW9ucyI6eyJjZW50ZXJfbGF0IjoiNDMuMzQ4MzI5NzcwMzQzMDUiLCJjZW50ZXJfbG5nIjoiMTguNjg5MDIzMjYyNzY4NTY1Iiwiem9vbSI6MTYsIm1hcF90eXBlX2lkIjoiSFlCUklEIiwiZml0X2JvdW5kcyI6ZmFsc2UsImRyYWdnYWJsZSI6dHJ1ZSwic2Nyb2xsX3doZWVsIjp0cnVlLCJkaXNwbGF5XzQ1X2ltYWdlcnkiOiI0NSIsIm1hcmtlcl9kZWZhdWx0X2ljb24iOiJodHRwczpcL1wvd3d3LnZpcnR1ZWxuYXBlcnVjaWNhLmNvbVwvd3AtY29udGVudFwvcGx1Z2luc1wvd3AtZ29vZ2xlLW1hcC1wbHVnaW5cL2Fzc2V0c1wvaW1hZ2VzXC9pY29uc1wvcGFyay5wbmciLCJpbmZvd2luZG93X3NldHRpbmciOiI8cD5KVSBOYWNpb25hbG5pIHBhcmsgU3V0amVza2E8XC9wPlxuIiwiaW5mb3dpbmRvd19ib3VuY2VfYW5pbWF0aW9uIjoiY2xpY2siLCJpbmZvd2luZG93X2Ryb3BfYW5pbWF0aW9uIjp0cnVlLCJjbG9zZV9pbmZvd2luZG93X29uX21hcF9jbGljayI6dHJ1ZSwiaW5mb3dpbmRvd19za2luIjoiIiwiZGVmYXVsdF9pbmZvd2luZG93X29wZW4iOnRydWUsImluZm93aW5kb3dfb3Blbl9ldmVudCI6ImNsaWNrIiwiZnVsbF9zY3JlZW5fY29udHJvbCI6dHJ1ZSwic2VhcmNoX2NvbnRyb2wiOnRydWUsInpvb21fY29udHJvbCI6dHJ1ZSwibWFwX3R5cGVfY29udHJvbCI6dHJ1ZSwic3RyZWV0X3ZpZXdfY29udHJvbCI6dHJ1ZSwiZnVsbF9zY3JlZW5fY29udHJvbF9wb3NpdGlvbiI6IlRPUF9MRUZUIiwic2VhcmNoX2NvbnRyb2xfcG9zaXRpb24iOiJUT1BfTEVGVCIsInpvb21fY29udHJvbF9wb3NpdGlvbiI6IlRPUF9MRUZUIiwibWFwX3R5cGVfY29udHJvbF9wb3NpdGlvbiI6IlRPUF9MRUZUIiwibWFwX3R5cGVfY29udHJvbF9zdHlsZSI6IkhPUklaT05UQUxfQkFSIiwic3RyZWV0X3ZpZXdfY29udHJvbF9wb3NpdGlvbiI6IlRPUF9MRUZUIiwibWFwX2NvbnRyb2wiOnRydWUsIm1hcF9jb250cm9sX3NldHRpbmdzIjpmYWxzZSwibWFwX3pvb21fYWZ0ZXJfc2VhcmNoIjo2LCJ3aWR0aCI6IiIsImhlaWdodCI6IjQwMCJ9LCJiaWN5bGVfbGF5ZXIiOnsiZGlzcGxheV9sYXllciI6dHJ1ZX0sInRyYWZmaWNfbGF5ZXIiOnsiZGlzcGxheV9sYXllciI6dHJ1ZX0sInRyYW5zaXRfbGF5ZXIiOnsiZGlzcGxheV9sYXllciI6dHJ1ZX0sInBsYWNlcyI6W3siaWQiOiIyIiwidGl0bGUiOiJTdXRqZXNrYSBOYXRpb25hbCBwYXJrIiwiYWRkcmVzcyI6IlN1dGplc2thIE5hdGlvbmFsIFBhcmssIFRqZW50aVx1MDE2MXRlLCBCb3NuaWEgYW5kIEhlcnplZ292aW5hIiwic291cmNlIjoibWFudWFsIiwiY29udGVudCI6IkpVIE5hY2lvbmFsbmkgcGFyayBTdXRqZXNrYSIsImxvY2F0aW9uIjp7Imljb24iOiJodHRwczpcL1wvd3d3LnZpcnR1ZWxuYXBlcnVjaWNhLmNvbVwvd3AtY29udGVudFwvcGx1Z2luc1wvd3AtZ29vZ2xlLW1hcC1wbHVnaW5cL2Fzc2V0c1wvaW1hZ2VzXC9pY29uc1wvcGFyay5wbmciLCJsYXQiOiI0My4zNDgzMjk3NzAzNDMwNSIsImxuZyI6IjE4LjY4OTAyMzI2Mjc2ODU2NSIsImNpdHkiOiJUamVudGlcdTAxNjF0ZSIsInN0YXRlIjoiUmVwdWJsaWthIFNycHNrYSIsImNvdW50cnkiOiJCb3NuaWEgYW5kIEhlcnplZ292aW5hIiwib25jbGlja19hY3Rpb24iOiJtYXJrZXIiLCJyZWRpcmVjdF9jdXN0b21fbGluayI6IiIsIm1hcmtlcl9pbWFnZSI6IiIsIm9wZW5fbmV3X3RhYiI6InllcyIsInBvc3RhbF9jb2RlIjoiNzMzMTEiLCJkcmFnZ2FibGUiOmZhbHNlLCJpbmZvd2luZG93X2RlZmF1bHRfb3BlbiI6ZmFsc2UsImFuaW1hdGlvbiI6IkRST1AiLCJpbmZvd2luZG93X2Rpc2FibGUiOnRydWUsInpvb20iOjUsImV4dHJhX2ZpZWxkcyI6IiJ9LCJjYXRlZ29yaWVzIjpbeyJpZCI6IiIsIm5hbWUiOiIiLCJ0eXBlIjoiY2F0ZWdvcnkiLCJleHRlbnNpb25fZmllbGRzIjpbXSwiaWNvbiI6Imh0dHBzOlwvXC93d3cudmlydHVlbG5hcGVydWNpY2EuY29tXC93cC1jb250ZW50XC9wbHVnaW5zXC93cC1nb29nbGUtbWFwLXBsdWdpblwvYXNzZXRzXC9pbWFnZXNcL2ljb25zXC9wYXJrLnBuZyJ9XSwiY3VzdG9tX2ZpbHRlcnMiOiIifV0sInN0eWxlcyI6IiIsImxpc3RpbmciOiIiLCJtYXJrZXJfY2x1c3RlciI6IiIsIm1hcF9wcm9wZXJ0eSI6eyJtYXBfaWQiOiIxIiwiZGVidWdfbW9kZSI6ZmFsc2V9fQ==